Misao

U knjizi Picture Theory, Mitchell govori o ideji nezavisnosti slike od riječi. Stvar je u tome da slika nije znak, na način na koji je to slovo – slika ne postoji tek da bi predstavljala nešto drugo, da bi proizvela značenje. Njena referenca ne mora postojati izvan nje same. Njena referenca ne mora niti postojati. Mitchell dalje ne objašnjava način na koji je moguće dokazati ovakvu odliku slike i slikovnog, no pretpostaviti je da se pomenuta nezavisnost ostvaruje, barem dijelom, zahvaljujući razlici između slike i logosa kada razmotrimo njihov pojedinačni odnos prema vremenu (simultanost i sukcesija). Stav prema kom slika nije samo oblik jezika dokazuje i sam ekran u koji trenutno gledate. Gledate li u slike slova ili u slova?

Na tragu Mitchellove zamisli jeste i Priča tvog života, autora Teda Chianga (priča po kojoj je snimljen film Arrival):

Dok sam posmatrala rečenice poput ove, razumela sam zbog čega su heptapodi razvili semasiografsko pismo kao što je Heptapod B; ono je bilo prikladnije za vrstu sa simultanim modusom svijesti. Za njih je govor bio usko grlo jer je zahtevao da jedna reč sledi drugu u nizu. U pismu, s druge strane, svaka oznaka na stranici bila je istovremeno vidljiva. Zašto ograničavati pismo glotografskom ludačkom košuljom i zahtevati da ono bude jednako sekvencijalno kao i govor? Njima to nikad ne bi palo na pamet. Semasiografsko pisanje prirodno je koristilo prednosti dvodimenzionalnosti stranice; umesto da ispisuje morfeme jednu po jednu, ono je nudilo čitavu stranicu odjednom, punu njih. 

A sada, pošto me je Heptapod B uveo u simultano stanje svesti, razumela sam objašnjenje koje se krilo iza gramatike Heptapoda A: ono što je moj sekvencijalni um poimao kao nepotrebno zamršeno, sada sam prepoznala kao pokušaj da obezbedi fleksibilnost u okviru ograničenja sekvencijalnog govora. Mogla sam zahvaljujući tome lakše da koristim Heptapod A, premda je on i dalje bio jadna zamena za Heptapod B. 

Advertisements

5 thoughts on “Misao

    1. Meni se film takodjer svidio, s tim da ima nekih izmjena u odnosu na pricu… neke su doprinijele objasnjenju Changove namjere, ali ima nekih scena u filmu za koje mislim da su suvisne. Uglavnom, zbirku “Price tvog zivota” toplo preporucujem. Odlicne su i druge price u zbirci.

    2. “…slika ne postoji tek da bi predstavljala nešto drugo, da bi proizvela značenje. Njena referenca ne mora postojati izvan nje same.” To stoji, samo ako smo uvjereni u realnost vanjskog svijeta, međutim, mnogi semiotičari uključujući tu i samog ‘semiotičkog kralja’ Charlesa Sandersa Pierca drže da je apsolutno sve znak, uključujući tu i čovjeka… Znaš već da sam derridijanac, neposrednost ne postoji, sve počinje iz sredine, posredovano već nekim znakom… 🙂 Stoga, ne mogu se složiti s Mitchellom. A film je druga priča, po meni dokaz, koliko su znakovi moćni i vjerojatno puno moćniji od nekakve zbilje koja bi tu postojala nevidljiva našem oku…

      1. I ja sam bila skepticna prema Mitchellu, sve dok ga nisam primijenila na internet mimove (engl. meme). Zapravo, jos uvijek me nije uvjerio u svoju tezu, mada sebi ne mogu odgovoriti na pitanje iz posta: vidim li rijeci ili slike rijeci?

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s